Dramatičan porast lažnih vijesti i zavisnih portala: Gdje mediji najviše lažu?

Kako internet portali i digitalni mediji utiču na percepciju javnosti? Zašto je sloboda izražavanja na internetu važna? Koje su zemlje najslobodnije u pogledu medijskog izražavanja, a koje imaju najstroža pravila izvještavanja?

Digitalni mediji postali su osnova svakodnevice ljudi, odnosno platforma koja u velikoj mjeri utiče na mišljenje cjelokupne javnosti. Svjedoci smo kako mediji svakodnevno kreiraju mišljenje naroda, ali smo i svjedoci različiti stavovi pojedinih medijskih grupa. Digitalni mediji su postali “senzacionalna mašina” koja u trci za lajkovima često ulazi u preintenzivne rasprave i teme.

Cjelokupnim problemom medija i slobode izražavanja bavili su se Reporteri bez granica (RSF), koji su nedavno objavili Indeks slobode medija za 2022. Položaj pojedinih zemalja na indeksu slobode medija je više od očekivanog, ali ima i nekih iznenađenja. Ipak, važno je ukazati na veliki problem – narušavanje javnog mnjenja i sprečavanje slobode izražavanja. Više o svemu tome u nastavku:

Dramatičan porast lažnih vijesti i zavisnih portala: Gdje mediji najviše lažu?

Dramatična saopštenja za javnost za prikupljanje klikova

Brojni internet portali stvaraju veliku konkurenciju na tržištu. Da bi se web portal istakao u očima krajnjeg čitaoca, potrebni su bombastični naslovi koji privlače ljude. Stoga internet portali godinama pokušavaju stvoriti bombastične naslove koje korisnici jednostavno “moraju” otvoriti. U svemu tome postoji veliki problem koji premjestili su bombastičnost iz naslova u tekstove samih postova. Odnosno, danas to više nisu samo bombastični naslovi, već čitavi postovi koje korisnici mogu pročitati. Kao rezultat toga, čitaocima se čini da su uvijek okruženi dramom i problemima.

Uz dramatične najave pune naduvanih informacija, lažne vijesti su veliki problem posljednjih godina. Sve je više online medija (ako ih tako možemo nazvati) koji namjerno (ili slučajno) šire lažne vijesti. Na taj način stvaraju polarizirano društvo koje tada počinje sumnjati u sve što se događa oko njih. Lažne vijesti su veliki problem s kojim se web portali i društvene platforme bore godinama, ali problem je nemoguće iskorijeniti. Postaje sve veći problem u moru vijesti razlučiti koja vijest je lažna, a koja istinita – pogotovo ako je riječ o nekoj profesionalnoj informaciji. Dobar primjer za to su brojne publikacije nastale tokom epidemije. Ove objave su redovno imale bombastičan naslov i sadržaj, a često su donosile i neke lažne vijesti (koje je bilo teško prepoznati zbog stručnosti teme).

Dramatičan porast lažnih vijesti i zavisnih portala: Gdje mediji najviše lažu?

Sve više medija je regulisano od strane države

Jedan od gorućih problema na koji ističu Reporteri bez granica (RSF) je sve veći uticaj država i političara na medije. Pritisak na medije je posljednjih godina ogroman, a sve je više političara koji žele da upravljaju medijima u svoju korist. S druge strane, mediji žude za finansijama i pristaju na sve vrste dogovora – koji se često završavaju lažnim izvještavanjem u korist željene političke situacije. Situacija je posebno alarmantna u nekim zemljama koje su već duže vrijeme zatvorene poznat po cenzuri i manipulisanju medijima – gdje se manipulacija povećava iz godine u godinu. Prema izvještajima, situacija u Evropi po tom pitanju je još uvijek donekle korektna, ali o tome ćemo više govoriti u nastavku teksta.

Veliki problem sa medijskom manipulacijom je to što se pričaju kroz medije oni u velikoj meri utiču na mišljenje građana. Mnogi građani danas odmah povjeruju informacijama u medijima i tako stvaraju fiktivnu sliku svijeta oko sebe. Moć medija u zatvorenim zemljama je nevjerovatna gdje je manipulacija građanima na najvišem nivou. Mnogi građani takvih zemalja vjeruju u laži koje nemaju nikakve veze sa istinom. Događaji oko korona virusa i rata u Ukrajini zaista su pokazali kako mediji mogu kontrolirati mišljenje jedne nacije. Ljudi u zemljama sa izmanipulisanim medijima uopšte nisu svjesni šta se zapravo dešava oko njih, oni već vjeruju u izmišljenu priču svojih vlada. Nažalost, mnogi smatraju da je do samog rata u Ukrajini umnogome došlo zbog manipulacije u medijima, što je umnogome uticalo na mišljenje mnogih građana.

Dramatičan porast lažnih vijesti i zavisnih portala: Gdje mediji najviše lažu?

Iskrivljeno razmišljanje dovodi do tenzija među nacijama

Polarizacija naroda je oduvijek bila veliki problem, a iako danas mislimo da smo napravili veliki napredak u razmišljanju i stavovima u odnosu na naše pretke – podaci sa terena govore da nismo. Teza o “hljebu i igricama” odavno je pokazala da ljudima treba samo neka polarizacija i dovoljno hrane – i stvari će biti sjajne. Danas se polarizacija naroda uglavnom vrši preko medija, koji su uglavnom politički naklonjeni jednoj ili drugoj strani. Time mediji stvaraju tenziju između podijeljenih ljudi i tako dovode do raznih sukoba. Naravno, u civilizovanim zemljama sukobi se uglavnom vode verbalno, au manje razvijenim zemljama ovi sukobi mogu biti i fizički.

Sa stanovišta medija, stvaranje polarizovanog naroda zapravo je cilj povećanja čitanosti. Ako će web portal stalno imati isti odnos prema nekoj temi, čitatelji će na kraju prestati čitati vijest jer će već znati šta će napisati u tekstu. Međutim, ako portal(i) sukobe dva suprotna mišljenja i stava – biće povećan interes građana. Povećano interesovanje znači više klikova, što opet znači više novca za dalji rad i razvoj web portala. Time ulazimo u začarani krug u kojem je važno stvarati stalnu polarizaciju ljudi. Nažalost, u nekim slučajevima ova polarizacija ide toliko daleko da dovede do oružanih sukoba – što nažalost nikada nije dobar ishod.

kompjuterski crv

Propagandni rat u zemljama sa nedostatkom slobode medija

Propaganda rat je pojam koji vrlo dobro opisuje ono što se događa u mnogim začahuranim zemljama koje žele upravljati svojim medijima. U takvim zemljama državni čelnici kreiraju izmanipulisane vijesti koje distribuiraju ljudima putem zavisnih medija. Propaganda koja se širi među ljudima iz dana u dan, vrlo brzo postaje stvarnost u koju narod vjeruje. Problem je posebno izražen u zemljama u kojima nema mnogo slobodnih novinara jer nema suprotnog mišljenja propagandi. Ne treba posebno naglašavati da se uglavnom radi o zemljama koje ne cijene demokratska prava, već svoju vladavinu zasnivaju na nekim drevnim upravljačkim postulatima.

Reporteri bez granica (RSF) kreirali su indeks slobode medija, koji nažalost pokazuje velike probleme u velikom broju zemalja. U čak 28 zemalja (od 180 analiziranih) situacija sa slobodom medija je veoma loša. Najniža na ljestvici indeksa slobode medija je Sjeverna Koreja, gdje vlasti upravljaju svim informacijama koje dođu do ljudi. Eritreja je na 179. mjestu, dok je Iran na 178. mjestu. Moćna Kina, koja je danas jedna od najjačih i najvažnijih ekonomskih sila u svijetu, također je na vrlo niskoj poziciji i na ljestvici je na 175. mjestu. Rusija je na 155. mestu, dok je Belorusija, na primer, na 153. mestu.

Evropske zemlje imaju veoma otvoren pristup medijima

Prema indeksu koji objavljuje Reporteri bez granica (RSF), mnoge evropske zemlje nalaze se na veoma visokim pozicijama na listi. To konkretno znači kako je stanje slobode medija u Evropi je zadovoljavajuće, odnosno kako postoji toliko željena sloboda medija. Situacija je posebno dobra u skandinavskim zemljama, koje su zauzele najviše pozicije na rang listi. Norveška, Danska i Švedska postoje tri zemlje koje su i ove godine završile visoko na rang listi – kao najslobodnije zemlje u pogledu medijske pokrivenosti. U ovim zemljama je zagarantovana sloboda javnog izražavanja, odnosno mediji mogu pisati kako i šta hoće.

zdravlje kompjutera i očiju

Što se tiče slobodnih medija, Reporteri bez granica (RSF) ove godine su pohvalili nekoliko zemalja koje su napravile veliki napredak. Posebno treba izdvojiti Moldaviju, koja je zauzela relativno visoko 40. mjesto na rang listi, ali Bugarsku koja je trenutno na 91. mjestu. Što se tiče SAD, koje su godinama bile svojevrsni putokaz za sve ostale svjetske medije – SAD su na 42. mjestu na rang listi. Možda pomalo iznenađujuće, situacija sa slobodom govora u SAD-u mogla bi biti bolja. Na kraju ćemo samo spomenuti kako su Reporteri bez granica (RSF) koristili nekoliko važnih parametara tokom evaluacije kako bi pozicionirali zemlje na ljestvici slobode medija. Osnovni parametri su: politički kontekst, ekonomski kontekst, sociokulturni kontekst, pravni okvir i sigurnost.

Napisao: Marko Županić

Članak Dramatičan porast lažnih vijesti i zavisnih portala: Gdje mediji najviše lažu? prvi put se pojavio na PC CHIP-u.
pcchip.hr

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena 5 / 5. Brojanje glasova: 1

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Pošto vam se svidio članak...

Podijelite ga s prijateljima!

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

DRUGI UPRAVO ČITAJU

Supported by TNT Grupacijaspot_img

ne propusti