Svjet blockchain i kriptovaluta doživio je veliki rast u posljednjih deset godina. Iako se ovi pojmovi često koriste zamjenjivo, oni predstavljaju različite, ali međusobno povezane tehnologije. Ovaj članak ima za cilj objasniti koncepte blockchaina i kriptovaluta objašnjavajući šta su, kako rade i njihov potencijalni uticaj na naše živote.
Šta je Blockchain?
U osnovi, blockchain je decentralizirana digitalna knjiga koja bilježi transakcije na mnogim računarima na takav način da se zabilježene transakcije ne mogu mijenjati retroaktivno. Ovo osigurava sigurnost i integritet podataka. Blockchains su osnovna tehnologija koja stoji iza kriptovaluta, ali se njihova primjena proteže daleko izvan digitalnih valuta.
Ključne karakteristike blockchaina:
- Decentralizacija: Tradicionalne baze podataka su centralizovane, što znači da njima upravlja jedan entitet (kao što su kompanije ili vlade). Nasuprot tome, blockchain održava distribuiranu mrežu računara (čvorova). Svaki čvor ima kopiju cijelog blockchaina i svi čvorovi rade zajedno na potvrđivanju i snimanju novih transakcija.
- Transparentnost: Zabilježene transakcije na blockchainu su transparentne i može ih vidjeti bilo ko. Svaka transakcija je vremenski označena i povezana sa prethodnom, formirajući lanac zapisa koji je javno dostupan.
- Nepromjenjivost: Jednom kada se transakcija zabilježi na blockchainu, ne može se promijeniti. Ova nepromjenjivost je osigurana kroz “kriptografsko heširanje” i mehanizme konsenzusa, što čini prevaru ili manipulaciju izuzetno teškim.
Sigurnost: Blockchain koristi napredne kriptografske tehnike za zaštitu podataka. Svaki blok u lancu sadrži kriptografski sažetak prethodnog bloka, podatke o transakciji i vremensku oznaku. To ga čini otpornim na kršenje podataka i sajber napade.
Kako funkcionira Blockchain?
Da bismo razumjeli kako blockchain funkcioniše, razmotrimo proces dodavanja nove transakcije u blockchain:
- Pokretanje transakcije: Korisnik pokreće transakciju slanjem obavijesti mreži. Ova transakcija uključuje detalje kao što su adresa pošiljaoca i primaoca i iznos kriptovalute koja se prenosi.
- Validacija transakcije: Transakcija je tada potvrđena od strane mrežnih čvorova. Ovo uključuje provjeru legitimnosti transakcije (npr. osiguravanje da pošiljalac ima dovoljno sredstava).
- Formiranje bloka: Validirane transakcije grupišu se u blok od strane rudara (u slučaju Bitcoina) ili validatora (u drugim blockchain sistemima). Ovaj blok također sadrži referencu na prethodni blok u lancu, osiguravajući kontinuitet.
- Dokaz o radu/mehanizam konsenzusa: Blok je tada podvrgnut mehanizmu konsenzusa. U Proof of Work (PoW) sistemima rudari se takmiče u rješavanju složenog matematičkog problema. Prvi koji to riješi dodaje blok u blockchain i nagrađuje se kriptovalutom. Drugi mehanizmi konsenzusa kao što su Proof of Stake (PoS) i Delegated Proof of Stake (DPoS) koriste različite metode za provjeru valjanosti i dodavanje blokova.
- Dodavanje bloka: Jednom kada je blok potvrđen i dodan u blockchain, transakcija se smatra završenom. Svi čvorovi ažuriraju svoju kopiju blockchaina kako bi uključili novi blok.
Šta su kriptovalute?
Kriptovalute su digitalne ili virtualne valute koje koriste kriptografske tehnike za sigurne transakcije. Za razliku od tradicionalnih valuta koje izdaju vlade (fiat valute), kriptovalute funkcionišu na decentraliziranim mrežama baziranim na blockchain tehnologiji.
Ključne karakteristike kriptovaluta:
- Decentralizacija: Kriptovalute ne kontroliše nijedna centralna vlast, poput banke ili vlade. Ova decentralizacija se postiže pomoću blockchain tehnologije.
- Sigurnost: Kriptovalute koriste kriptografske tehnike za zaštitu transakcija i kontrolu stvaranja novih jedinica. To ih čini otpornim na prevaru i krivotvorenje.
- Anonimnost i privatnost: Iako se sve transakcije evidentiraju u javnoj knjizi, identiteti uključenih strana često su pseudonimni. Ovo pruža nivo privatnosti koji nije dostupan kod tradicionalnog bankarstva.
- Globalna dostupnost: Kriptovalute se mogu slati i primati bilo gdje u svijetu, što ih čini dostupnim svima koji imaju internet vezu.
Kako funkcioniraju kriptovalute?
Kriptovalute se oslanjaju na blockchain tehnologiju da bi funkcionirale. Evo pojednostavljenog objašnjenja kako rade:
- Novčanici i adrese: Korisnici pohranjuju svoje kriptovalute u digitalne novčanike, koji imaju jedinstvene adrese. Ove adrese se koriste za slanje i primanje kriptovaluta.
- Transakcije: Kada korisnik želi poslati kriptovalutu, kreira transakciju i potpisuje je svojim privatnim ključem. Ova transakcija se šalje mreži na validaciju.
- Mining/validacija: Mrežni čvorovi potvrđuju transakciju koristeći mehanizme konsenzusa. U slučaju Bitcoina, rudari koriste PoW za validaciju i dodavanje transakcija u blockchain.
- Blockchain update: Nakon validacije, transakcija se dodaje u blockchain, a “knjiga” se ažurira na svim čvorovima. Stanje novčanika primaoca se povećava, a stanje pošiljaoca smanjuje.
Popularne kriptovalute
- Bitcoin (BTC): Prva i najpoznatija kriptovaluta, kreirana od strane anonimne osobe (ili grupe) poznate kao Satoshi Nakamoto. Bitcoin je uveo koncept blockchain tehnologije i ostaje trenutno najvrednija kriptovaluta.
- Ethereum (ETH): Ethereum je decentralizirana platforma koja omogućava pametne ugovore i decentralizirane aplikacije (DApps). Njegova izvorna kriptovaluta, Eter, koristi se za plaćanje onlajn transakcija i računarskih usluga.
- Ripple (XRP): Ripple se fokusira na omogućavanje brzih, jeftinih međunarodnih plaćanja. Za razliku od Bitcoina i Ethereuma, Rippleov mehanizam konsenzusa se ne oslanja na rudarenje.
- Litecoin (LTC): Često nazivan srebrom u poređenju sa “Bitcoinovim zlatom”, Litecoin nudi brže vrijeme potvrde transakcije i drugačiji algoritam za heširanje.
- Cardano (ADA): Cardano je blockchain platforma koja se fokusira na sigurnost i skalabilnost. Njegov konsenzus motor, Ouroboros, baziran je na PoS-u.
Potencijalne primjene blockchaina izvan kriptovaluta
Iako su kriptovalute najpoznatija primjena blockchain tehnologije, potencijalna upotreba blockchaina seže daleko izvan digitalnih valuta. Evo nekoliko značajnih primjera:
- Upravljanje lancem snabdijevanja: Blockchain može pružiti transparentnost u lancima nabavke, pomažući u sprječavanju prijevara i osiguravanju autentičnosti proizvoda.
- Zdravstvena zaštita: Blockchain može sigurno skladištiti i dijeliti medicinsku dokumentaciju, poboljšavajući efikasnost i sigurnost sistema zdravstvene zaštite.
- Sistemi glasanja: Sistemi glasanja zasnovani na blokčejnu mogu poboljšati sigurnost i transparentnost izbora, smanjujući rizik od prevare.
- Verifikacija identiteta: Blockchain se može koristiti za sigurnu i nepromjenjivu verifikaciju identiteta, pomažući u sprječavanju krađe identiteta.
- Nekretnine: Blockchain može pojednostaviti transakcije nekretninama pružajući transparentan i siguran način evidentiranja vlasništva i prijenosa imovine.
Potencijalni problemi
Unatoč svom potencijalu, blockchain tehnologija se suočava s nekoliko izazova:
- Skalabilnost: Kako se broj transakcija povećava, blockchain mreže mogu postati zagušene, što dovodi do sporijeg vremena transakcije i većih naknada za transakcije.
- Potrošnja energije: Blockchains bazirani na PoW mehanizmu, poput Bitcoina, troše značajne količine energije, što izaziva zabrinutost za okoliš.
- Regulativa: Regulatorno okruženje za kriptovalute se još uvijek razvija, a vlade širom svijeta bore se da regulišu i oporezuju digitalnu imovinu.
- Sigurnost: Iako je blockchain općenito siguran, nije imun na napade. Na primjer, “51% napadi”, gdje grupa rudara kontrolira više od 50% računarske snage mreže, mogu ugroziti integritet blockchaina.
Blockchain i kriptovalute predstavljaju revolucionarnu promjenu u načinu na koji razmišljamo o novcu, transakcijama i sigurnosti podataka. Iako je tehnologija još uvijek u relativno ranoj fazi, njene potencijalne primjene su široke i raznolike, obećavajući transformaciju industrije od finansija do zdravstvene zaštite.
Napisao: Boris Plavljanić
Objava Uvod u blockchain i kriptovalute prvi put se pojavila na PC CHIP-u.
Izvor: ( pcchip.hr / Sit.ba )